OŠTEĆENJE SLUHA- uzroci , vrijeme nastanka i stupnjevi oštećenja

Prema vremenu nastanka oštećenja, oštećenje može biti prirođeno i stečeno. Prirođeno oštećenje je senzorički kogenitalni poremećaj, pojavljuje se kod 1 do 3 na 1000 žive novorođene djece. Rano, prirođeno oštećenje sluha nepovoljno djeluje na govorno-jezični razvoj pa stoga važno što ranije prepoznati nagluhost ili gluhoću.

Razne bolesti i stanja mogu dovesti to oštećenja sluga pa ih dijelimo na nasljedne i stečene. Stečeno oštećenje obično nastaje kao posljedica  prenatalno preboljenih infekcija ili bolesti, prijevremenog poroda i komplikacija za vrijeme poroda, kao posljedica bolesti (npr. meningitis) ili uzimanja nekih lijekova. S obzirom na vrijeme nastanka gluhoće kategoriziraju na: prenatalne uzroke- gluhoću prije rođenja, perinatalne uzroke- za vrijeme poroda i drugog tjedna nakon rođenja i postnatalne uzroke – u svim životnim razdobljima.

Prema stupnju oštećenja razlikujemo 4 kategorije nagluhosti:

  • Laka nagluhost- osoba ne čuje zvukove jačine 25-40 dB
  • Umjerena nagluhost- osoba ne čuje zvukove jačine 40-55 dB
  • Umjereno-teška nagluhost- osoba ne čuje zvukove jačine 55-70 dB
  • teška nagluhost- osoba ne čuje zvukove jačine 70-90 dB

Gluhoća predstavlja gubitak sluha u govornim frekvencijama većim od 90 dB te takve osobe ne mogu uz pomoć slušnog aparatića razumjeti govor te im u tom slučaju pomaže kohlearni implatant (umjetna pužnica).

 Osim uzimanja u obzir gore navedeno, kad je riječ o tome koliko dobro je neka osoba oštećena sluha usvojila hrvatski standardi jezik, velik utjecaj na to ima i vrijeme usvajanja istoga, odnosno da li je oštećenje sluha nastalo prelingvalno, prije nego je usvojen govor i jezik (do navršene 3. godine života) ili postlingvalno, nakon što je usvojen govor i jezik (nakon navršene 3.godine života).

Drugim riječima, među osobama s oštećenjem sluha sve više raste svijest kao pripadnika kulturne i jezične zajednice. Oni nisu posebni samo po tome što ne čuju, nego još više po tome što imaju svoje kulturne, vrijednosne i druge obrasce življenja, jednom riječju – kulturu. Ne ističu oštećenje sluha kao invaliditet nego osobinu jedne skupine ljudi koja ima vlastiti jezik i kulturu, povijest, umjetnost, političke strukture, organizacije, stavove i vrijednosti. Posebno su ponosni na  svoj jezik koji je jednako izražajan kao i svi drugi jezici.

Zbog toga bismo svi trebali uvažiti njihovu kulturu i potruditi se saznati više o njoj, a njezin najvažniji dio upravo je jezik. Postoje sustavi komunikacije, a isti su opisani u Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u RH (NN 82/15). Zakon je stupio na snagu 01. kolovoza 2015. godine. (U Europi, Švedska je prva priznala znakovni jezik kao službeni jezik, 1980. godine.)

Sustavi komunikacije opisani u Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku su:

  • Očitavanje govora s lica i usana
  • Ručne abecede
  • Simultana znakovno-govorna komunikacija
  • Pisanje po dlanu
  • Titlovanje ili daktilografija
  • Tehnička pomagala.

Svaki od navedenih sustava ima svoja pravila i kao bismo pravilno komunicirali s osobama oštećena sluha, važno ih je poznavati u primjenjivati.

Projekt “Povećanje kvalitete života gluhih i nagluhih osoba pružanjem usluga tumačenja/prevođenja- faza II – UP.02.2.2.09.0015″ teži povećanju kvalitete života i smanjenju socijalne isključenosti gluhih i nagluhih osoba na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije. Također, svrha projekta je i osnaživanje gluhih i nagluhih u svakodnevnoj komunikaciji,  odnosno asistenciji u prevladavanju barijera s kojima se ova skupina građana susreće na svim razinama djelovanja.

Hrvatsko društvo stručnih komunikacijskih posrednika za gluhe osobe prepoznalo je potrebu za pružanjem usluge tumačenja/prevođenja kako bi se zadovoljilo jedno o temeljnih potreba i ljudskih prava, a to je jednak pristup informacijama.

Projekt je financiran sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda.

Sadržaj internetske stranice isključiva je odgovornost Hrvatskog društva stručnih komunikacijskih posrednika za gluhe osobe. Izradu internet pod-stranice je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.